Zaštita od sunca i šta jedna Ana misli o tome?

Mada se o štetnom dejstvu sunca i važnosti adekvatne zaštite piše na sve strane, čini se da priče na ovu temu nikada nije dosta. Postoji puno odličnih tekstova po internetu uključujući i brojne na srpskom, pa ipak se na mnogim mestima mogu videti neverovatni komentari poput onih na koje sam naletela čitajući prilično senzacionalistički članak popularnog domaćeg dnevnog lista o kremama za zaštitu od sunca (online izdanje). Izjava jedne Ane, posebno me je inspirisala da napišem ovaj post. 


Sunce kao prirodni izvor UV zračenja

UV (eng. ultraviolet) zraci su deo sunčevog zračenja koje stiže do površine zemlje. Imaju manje talasne dužine od vidljive svetlosti i to ih čini nevidljivim za ljudsko oko. U spektru se nalaze ispod ljubičaste svetlosti, pa otud i ime (ultraviolet - van ljubičaste).

Kada se ispituje dejstvo UV spektra na čoveka i okolinu, govori se pre svega o UVA (dugotalasnom: 400-315nm) i UVB (srednjetalasnom: 315-280nm) zračenju. UVC zračenje (<280nm) koje je biološki najopasnije (a istovremeno korisno za opstanak živog sveta, jer učestvuje u fotohemijskim reakcijama sinteze ozona), absorbuje se u ozonskom sloju atmosfere te ne bi trebalo da stiže do površine Zemlje. 
Sunčevo zračenje u biti ima pozitivne efekte na organizam (vitalnost, sinteza vitamina D, osećaj dobrog raspoloženja). Negativni efekti preuzimaju dominaciju onda kada se Suncu predugo izlažemo. Prirodni mehanizmi zaštite kože tada postaju preopterećeni i nedovoljni. Dermatolozi danas preporučuju ne više od 10 - 15 minuta sunčanja dnevno.

Zašto Sunce nije "isto" kao pre 100 godina?

Smanjenje količina ozona u stratosferi i pojava ozonskih rupa posledica su preterane upotrebe freona, halona i drugih halogenih ugljovodonika. Primećene su već kasnih sedamdesetih godina 20. veka, ali se ozbiljnije reagovalo tek 1992. godine, revizijom Montrealskog protokola.  Krajem oktobra 2006. godine, NASA i NOAA su zabeležile najveću ikada viđenu ozonsku rupu nad Antarktikom (veličine bezmalo celog Afričkog kontinenta). Krajem 2009. godine četiri relevantne međunarodne organizacije: Svetska Zdravstvena i Meteorološka organizacija, UNEP i Komisija za zaštitu od nejonizujućeg zračenja, usvojile su dokument o globalnim sunčevim UV indeksima. Prema podacima dobijenim iz evropskog meteorološkog satelita Europe MetOp, ozonska rupa iznad Antarktika u 2012. godini bila je najmanja u poslednjih 10 godina, ali još uvek nema ozbiljnih pokazatelja da se ozonski omotač značajno oporavlja. Očekuje se da ćemo o tome moći da pričamo tek oko 2050. g.

Ozonske rupe brzo menjaju veličinu i oblik, a mogu se iznenada pojaviti iznad bilo kog dela planete. Tokom leta obično ima nekoliko desetina manjih i većih ozonskih rupa.

Ozonski omotač u donjem sloju stratosfere (na oko 10-50km iznad površine Zemlje), kao prirodni filter absorbuje 93-99% Sunčevog UV zračenja. Naša koža je adaptirana na takvo filtrirano zračenje. Sa oštećenjem ozonskog omotača, do nas prodiru i mnogo jači zraci na koje koža nije naviknuta. Sve je veći broj ljudi alergičnih na sunce, a potvrđeno je da je taj broj u stalnom porastu za oko 20%. Čak i oni koji mogu lepo da pocrne sve češće imaju neželjene reakcije. Alergija se javlja u različitim vidovima od sitnih bubuljica, osipa sa svrabom pa do plikova i opekotina.

UV spektar

UVB (B za Burn) zraci prodiru u površinski sloj kože. Zbog visoke energije fotona razaraju ćelije. U zavisnosti od količine zračenja kojem je koža bila izložena, mogu izazvati opekotine i do trećeg stepena, ljuštenje i perutanje. Smatra se da iniciraju melanom (zloćudni tumor pigmentnih ćelija kože).

UVA (A za Aging) zraci prodiru u dublje slojeve kože. Njihovo dejstvo nije odmah vidljivo, ali su oštećenja koja uzrokuju (ukoliko im je koža izložena duže vreme) trajna i prenose se na novonastale ćelije. Koža ništa ne zaboravlja, a prevremeno starenje (bore, linije, pege) je samo jedna od posledica dejstva UVA zraka. 

UVA zračenje čini čak 95% ukupnog UV zračenja koje stigne do površine Zemlje. Mada nisu jaki kao UVB, ovi zraci su 30 do 50 puta dominantiji. Prisutni su podjednakim intenzitetom tokom svih dnevnih sati cele godine, a osim što prolaze kroz oblake, prolaze i kroz staklo.
 
Šta je sa prirodnom zaštitom kože?

Koža se na više načina brani od štetnog UV uticaja. Mehanizam odbrane uključuje: sintezu melanina (pigmentacija), zadebljanje površinskog sloja (hiperketaroza), reparaciju DNK u ćelijama (dark repair i fotoreparacija), stvaranje vlastitog "zaštitnog filtera" - urokaninske kiseline (prisutna je u znoju) i aktivaciju antioksidanata (najdelotvorniji su tokoferol, vitamin C i ß-karotin, koji se u organizam unose hranom).

Ovde treba uzeti u obzir da je koži za razvoj sopstvene fotozaštite potrebno u proseku dve do četiri nedelje i to pri malim dozama UV zračenja. Tome ne ide u prilog intenzivno izlaganje suncu tokom godišnjeg odmora ili generalno duži boravak na otvorenom tokom dana. Usled dužeg izlaganja suncu bez zaštite, sopstveni mehanizmi odbrane kože postaju preopterećeni. Procesi reparacije DNK "zataje", ćelije odumiru ili prosleđuju pogrešne genetske informacije i na taj način dolazi do trajnih oštećenja koja su nepopravljiva.


Priča o filterima ili kako nas kreme štite?

UV filteri su supstance koje imaju sposobnost da apsorbuju, reflektuju ili rasipaju, pre svega zračenje iz UV dela spektra. Izuzetno je važno da do interakcije između zaštitnih filtera i zračenja dođe u površinskom sloju kože, gde se nalaze izumrle ćelije, koje ovaj proces ne može da ugrozi. Osnovni su sastojak preparata za zaštitu od sunca i postoje: fizički (mehanički) i hemijski (UV absorberi).

Fizički filteri su jedinjenja koja reflektuju, rasejavaju ili rasipaju zračenje, kako ne bi prodrlo u kožu. Uglavnom su to mineralni pigmenti (kao titanijum oksid ili cink oksid) širokog spektra dejstva. Njihova primena u kremama za sunčanje se godinama izbegavala, zbog efekta bojenja kože. Danas se koriste ultrafini, mikronizirani pigmenti koji ne ostavljaju beli trag, a efikasno štite kožu.

Hemijski filteri su složena organska jedinjenja, koji obično interaguju selektivno (sa određenim delom UV spektra, pa postoje UVA i UVB filteri). Pri interakciji sa zračenjem, ova jedinjenja menjaju svoju strukturu, a kao posledica te reakcije energija zračenja se smanjuje i prelazi u toplotnu (što dovodi samo do zagrevanja kože). Kako bi se postigao što veći spektar zaštite, hemijski filteri se kombinuju međusobno ili sa fizičkim filterima.

Dok su fizički filteri neškodljivi, hemijski mogu, usled reakcija sa enzimima kože, usloviti pojavu alergijskih reakcija ili fotoosetljivost kože.


Zašto veći SPF ne mora da znači i bolju zaštitu?

SPF je broj koji predstavlja odnos između doze zračenja koja dovodi do oštećenja zaštićene kože i doze zračenja koja dovodi do oštećenja nezaštićene kože. Kao kriterijum, ustanovljen je 1997. godine, prema COLIPA normi (standardizovanoj metodi koja je prihvaćena u Evropi i garantuje istovetan efekat zaštite proizvoda sa istim SPF faktorom). Visoki SPF faktor garantuje visoku zaštitu, ali samo od UVB zračenja. Jako je važno da preparat ima i dobru UVA zaštitu (recimo Bioderma u ponudi ima proizvod za osobe sa jakim alergijama na sunce ili dermatološkim problemima, koji nudi ekstremno jaku zaštitu SPF50/UVA50), kao i da je vodootporan (jer voda propušta UV zrake) i fotostabilan. Uz to, kvalitetni preparati sadrže i niz drugih supstanci koje povećavaju zaštitni mehanizam kože, kao antioksidanse, prirodne ovlaživače i supstance koje ublažavaju ili potpuno sprečavaju iritacije.

Šta je optimalna zaštita?

Nijedan kozmetički proizvod ne nudi 100% zaštitu. Zato se optimalna zaštita od sunca svodi na  kombinaciju pravilne upotrebe efikasnih kozmetičkih proizvoda i dodatnih mera koje se svode na pokrivanje tela ležernom, širokom odećom od tamnije i gušće tkanine, sklanjanje od sunca i redovno unošenje antioksidanasa kroz hranu (voće i povrće) i/ili preparate u vidu tableta (beta karotena i vitamina).

Za osobe koje ne vole da se mackaju kremama ili zbog prirode posla provode duže vreme napolju, odlično rešenje su UV majice. Sportisti ih recimo redovno koriste, a mogu se pronaći i kod nas u prodaji. Proizvedene su od posebnih tkanina sa dodacima koji pružaju zaštitu (najčešće je reč o nanočesticama titan oksida). Materijal omogućava disanje kože i pruža visoku zaštitu.

I na kraju, nadam se da će Ana razmisliti još jednom :).


Ukoliko vam se post dopao ili vam je bio koristan, podelite ga sa prijateljima preko društvenih mreža. Hvala :).


*Druga fotografija je preuzeta sa web lokacije.

19 komentara

  1. Kad procitam tvoj tekst i ovaj na linku, stvarno vise ne znam sta da mislim :-/ sve me to podseca na one tektstove o polno prenosivim bolestima - ovaj nacin zastite, onaj nacin zastite...ali najbolje ostanite nevini ceo zivot. bez zezanja...stvarno !

    http://eyedetoxx.blogspot.com/2014/06/kako-se-zastiti-od-sunca-sazajte-nove.html

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Zašto? Martinin članak sam čitala (ali mogu ga pročitati ponovo, ako treba :) i ne vidim bitne razlike u savetima dotičnog doktora i mog teksta.

      Izbriši
  2. Svako o svojoj kozi brine kako zeli i da li zeli!!?
    Post mi se jako svideo,i ujedno je veoma poucan!! Svaka Cast!! :)

    OdgovoriIzbriši
  3. Bravo za test i vreme ulozeno u istrazivanje (izvini ako si ovo sve znaja - je nisam)! Volim korisne tekstove iz kojih nesto naucim.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Sviđa mi se tvoj raspored slova u rečenici :D
      Drago mi je ako si u postu pronašla nešto novo.

      Izbriši
  4. Obzirom da se dermatolozi slazu oko jedne stvari, a to je da danasnje kreme sa spfom nisu dobre, bolje ih ne koristiti. Ali jesu potrebne! Zapravo jos uvek se radi na pronalazenju dobrih spf zastita koje nece nanositi vise stete nego koristi. Tako da ostaje nam da povecamo unos antioksidanata i sklanjanje od sunca.
    Rezime: Ana je trenutno u pravu :) Ali nisi ni ti u krivu ;)
    A o ovome ima nesto vise na Dear skin blogu!

    Pozdrav!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Koliko sam mogla da primetim, jedino oko čega se dermatolozi slažu kada je zaštita od sunca u pitanju je da se treba zaštiti :D. Da li su i koliko spf kreme štetne, ne bih diskutovala jer nisam naišla na proverene i konkretne tvrdnje, a i nisam dermatolog :). Moje lično mišljenje je da se kombinacijom kvalitetnih zaštitnih krema i drugih preventivnih mera (koje sam navela u tekstu) postiže zdrava a efikasna zaštita.

      Izbriši
    2. Čitala sam Martinin post, ali svejedno hvala na podsećanju i komentaru :)

      Izbriši
  5. Bolji tekst u životu nisam pročitala! Bez mnogo polemike, razvodnjavanja koje odvraća pažnju (za to sam ja majstor, to radim nesvesno btw:D), suština je tu, kratko i jasno sve je objašnjeno! Svaka čast!
    A što se ostalih tiče, pa šta se uzbuđuješ kad se likovi kao "Ana" peku u solariju do nivoa prepečenice. Takvi Sunce ni ne vide, pa ih isto ni ne brine :D Šalu na stranu, šteta je što ljudi ne mogu sami da zaključe koji im je nivo zaštite potreban i po nekada sve ove priče i tekstovi nisu šala i propaganda ( na stranu što ne znaju da kažu hvala). :)

    OdgovoriIzbriši
  6. Sve si rekla što treba znati.
    Sad celo leto nemamo šta da pišemo:)
    Nego, stvarno, onaj ko želi može da jede brusnice, pa da ide na sunce bez problema.
    Uvek je to lični izbor.

    OdgovoriIzbriši
  7. Volim tvoje postove, zato što svemu "strčno pristupiš" tako da uvek može da se nauči nešto :) Što se online komentara tiče, lepo je jedna moja profesorka rekla,vama je sad dostupno da znate sve, samo ukucate, ali uz to ide i činjenica da po internetu može svako da piše šta hoće... apropo dotične Ane...

    OdgovoriIzbriši
  8. Gde kod nas mogu da se kupe te UV majice?

    OdgovoriIzbriši